Croatian(HR)Hungarian (informal)

„Ti si i most, i rijeka si, preko tebe drugi mogu proći - Agneš Vanilla

Na dva kotača za pogranične lokalne samouprave – razgovor s Csabom Nagyom predsjednikom Skupštine županije Baranja u Mađarskoj

Svečana predaja biciklističke staze u Szentlőrincu s gospođom Sanjom Mađaš-Bošnjak, zamjenicom župana Virovitičko-podravske županije. Ulaganje je ostvareno u okviru  IPA prekogranične suradnje Mađarska i Hrvatska. Izor: www. slatina.net

Prema Nagyevoj predsjedničkoj „ars poetici” Samouprava županije Baranja mora funkcionirati u interesu svih naselja, njih ukupno 301. Izrazito važnim smatra razvijanje  hrvatsko-mađarskih odnosa te potpomaganje nacionalnih manjina koje žive s obje strane granice. Gospodin Nagy je predani zagovornik  biciklističkog turizma ): čak i to može zamisliti da načelnici  pograničnih slovenskih hrvatskih i mađarskih naselja i županija svoja mišljenja o međuregionalnim vezama usklađuju u okviru jedne biciklističke ture. (6)  Gospodin Nagy je izabran za predsjednika Panonsko-europskog teritorijalnog udruženja (Pannon ETT) sa sjedištem u Pečuhu krajem lipnja 2010. godine, što mu je velika čast, a ujedno se nada i budućem uspješnom djelovanju organizacije. U prioritet stavlja regionalni gospodarski razvoj te se nada da će hrvatske samouprave prepoznati interese i vrijednosti zajedničke suradnje te da će se što više njih priključiti organizaciji. Sukladno tomu želi raditi u sljedećem razdoblju. Razgovarali smo sa Csabom Nagyom predsjednikom Baranyske županijske skupštine.

U zadnjih nekoliko dana u više medija mogli smo čitati o biciklističko-turističkom razvojnom programu koji se uklapa u Starodravski program i koji omogućuje dostupnost područja uz Dravu za aktivne turiste. Kako možete sažeti značaj  tog projekta za turiste i županiju Baranju?

Ovaj razvojni program sadržava jedinstvene i nove elemente i na državnoj razini. Kao prvo, bilo je potrebno izgraditi biciklističku stazu duljine 2,7 km, koja je nedostajala i koja povezuje Harkany s granicom preko Dravaszabolcsa. U drugoj fazi je izgrađena biciklistička staza duljine više od 100 km uz Dravu. Staza povezuje naselja i turističke atrakcije uz Dravu. U okviru Starodravskog programa obnovljene su reformističke crkve s drvenim kasetiranim stropom i tzv. „talpasházak“, kuće s drvenim nosačima, koje su tako postale dostupne za bicikliste.  Ovaj projekt se također nadovezuje na Starodravski prosljetiteljski centar u Szaporci. Prava je novost da smo sagradili odmarališta drvene konstrukcije s krovom od crijepova koja se savršeno uklapaju u krajolik.

Starodravski prosljetiteljski centar u Szaporci

Osim toga, projekt ima i jedan pokusni dio koji je u Mađarskoj, ali možda i u Europi, jedinstven, uspostavili smo sustav elektroničkog biciklističkog najma, koji će imati dva sjedišta, u Harkanju odnosno Šeljinu.  Moći će se iznajmiti 70 elektroničnih bicikala koji su trenutno u probnom pogonu. Može se njima prijeći otprilike 70 km, a vrijeme punjenja akumulatora je četiri sata. Pomoću internetskog portala te mobilnih aplikacija moći će se planirati rute. U projektu se mislilo i na sigurnost prometa na cesti, predškolci i učenici te zaposlenici institucija dobili su preko 200 biciklističkih kaciga, prsluk za vidljivost te im je bila omogućena obuka.

Projekt je osmišljen da bude u skladu s razvojnim biciklističkim programima u županiji u razdoblju od 2014. i 2020. godine te s razvojnim programima hrvatskih biciklističkih staza. Među našim dugoročnim planovima je da turisti, koji su biciklom već obišli Balaton, posjete i područje uz Dravu. Zahvaljujući rezultatima razvojnih programa bit će povezani atrakcije Pečuha, Europske prijestolnice kulture, područja Orfűa i Ormánsága, vinska regija Villánya od Barča do Mohača. Biciklističke razvojne programe županije Baranje želimo integrirati u biciklističko-turističke rute EuroVelo 6 i 13, Tri rijeke i u Rutu željezne zavjese.

Predviđate li da će Baranja biti poznata po kvalitetnim biciklističkim stazama s odgovarajućom duljinom?

Da, želim da županija Baranja postane alternativa  biciklističkim rutama Balatona. Pomoću novih razvojnih programa to će biti i izvedivo.

Na dva kotača uz rijeku Dravu

Gospodine predsjedniče, samo zbog službenih ili zbog osobnih poticaja dajete podršku biciklističkim projektima Baranje?

Imam sreću jer i jedno i drugo. Od djetinjstva redovito vozim bicikl. Osoba sam kojoj je sudjelovanje važno, a ne rezultati. Posebno je veliki doživljaj voziti se biciklom uz Dravu. Kad smo snimali film za kampanju, dogodilo se da sat vremena vozeći bicikl nisam susreo nikoga, bio sam okružen samo netaknutom prirodom.

Zahvaljujući rezultatima već je primijećeno povećano kretanje pokraj Drave, gradonačelnica Drávaszabolcsa Attiláné Barát, dala je izjavu da sve više posjetitelja posjećuje naselje. To će donijeti pozitivni učinak i na gospodarstvo.

U kratkom roku očekuje se da će se oživjeti turizam. Mještani moraju iskoristiti tu priliku. U trgovinama i u restoranima promet će se povećati. Potrebni će biti smještaji i bit će potrebno dati stručne informacije o prirodnim i kulturnim znamenitostima. Očekujemo da će se povećati promet na bazenima  u Harkanju i Šeljinu. Posjećenost crkava se isto povećava. U dugoročnim planovima Baranje pojavit će se turizam zasnivan na vrijednostima Ormánsága – s jedne strane romantični krajolici, a s druge strane bogati kulturni elementi, koji će poduprijeti i privući pozornost ostalih zemalja svijeta.

U Pečuhu smo 30. lipnja 2013. proslavili pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Povodom toga iz Osijeka, pobratimljenog grada Pečuha, mnogo je Hrvata pristiglo biciklom na manifestaciju. Je li zamislivo da biciklistički turizam između dviju država postane intenzivniji i da bude poveznica između dvije Baranje?

Definitivno. Kao zamjenik gradonačelnika Pečuha 2013. bio sam član ekipe koja se biciklom odvezla do Osijeka U Beremendu je bio susret biciklista prijateljskih gradova tzv. ”Deset tisuća puta daj pet”  na kojem su mađarski i hrvatski sudionici pozdravljali jedni druge. Bilo bi dobro organizirati više sličnih zajedničkih programa, naravno, u njih uključiti i sjedište županije, Pečuh. Prošle godine je rođena ideja da se mađarski i hrvatski župani pograničnih županija susreću u sklopu biciklističke ture. U ovom ciklusu pokušat ćemo to i ostvariti.

 

Sastanak s voditeljima Virovitičko-podravske županije, 30. siječnja 2015. Izvor: www.vpz.com.hr

Ovim pitanjem došli smo na temu hrvatsko-mađarskih odnosa. Samouprava županije Baranja već je prije 15 godina preuzela  koordinaciju prekogranične suradnje, koju regionalna razvojna literatura naziva Harkanjskim procesom. Kakva je sada situacija na tom području?

Prije mjesec i pol dana  u Zsolnayjevom (16) četvrtu održan je susret osmero župana pograničnih županijskih samouprava (četiri mađarska i četiri hrvatska). Susret smo  organizirali zajedno s novom generalnom konzulicom Vesnom Halugom, kojoj se i ovim putem zahvaljujemo na pomoći. U bliskoj budućnosti bit će potpisani dokumenati koji će ojačati odnos između županija. S gospodinom Tomislavom Tolušićem, županom Virovitičko-podravske županije od listopada do danas sreo sam se četiri puta, a i osobno smo u jako dobrim odnosima. Bilo bi idealno konzultirati se svaki drugi mjesec s hrvatskim županima.

U Mađarskoj i u Hrvatskoj u održavanju veza značajnu ulogu imaju pripadnici nacionalnih manjina koji žive u obje zemlje. Kako o tome trenutno razmišlja županijsko vodstvo?

Kao zamjenik gradonačelnika Pečuha i zastupnik u parlamentu između 2010. i 2014. mnogo sam se bavio manjinskim pitanjima.  Na moju inicijativu tadašnji zamjenik premijera dr. Tibor Navracsics i ured pod njegovim vodstvom pripremili su izmjenu i dopunu Zakona čije usvajanje dovelo je do rješenja pitanja oko vlasničkog prava obrazovne ustanove „Miroslav Krleža“, koju je preuzela Hrvatska državna samouprava. Time je grad Pečuh postao prvi, a možda i jedini u Europi, koji se  odrekao  vlasničkog prava nekretnine u vrijednosti od više stotina milijuna forinti u korist hrvatske nacionalne manjine i obrazovnog sustava. Naše mišljenje je bilo da je kod njih ustanova u najboljim rukama. Možda iz toga proizlazi moje mišljenje da su vrlo važni odnosi s Hrvatskom. Županijska samouprava u potpunosti podržava europska načela poštivanja nacionalnih manjina.

Rijeka je sjedište Primorsko-goranske županije

Da li bi Samouprava županije Baranja osim pograničnih hrvatskih županija stupila u kontakt i s Primorsko-gorskim predjelima?

Da, mislim da je to dobra ideja i bilo je već takvih potražnji. Sustav pograničnih suradnji ovih godina će se učvrstiti i možemo krenuti korak dalje. Mislim da je vrlo važno podržavati Mađare u Hrvatskoj na području očuvanja kulture i promicanja društveno-gospodarskih odnosa. Oko toga sam se puno konzultirao s Antoniom De Blasiom, generalnim konzulom u Osijeku.

Kakvog je značaja činjenica da  Europsko teritorijalno udruženje sa sjedištem u Pečuhu – Pannon ETT – imenovalo je upravo Vas za novog predsjednika 30. lipnja 2015 godine?

Velika mi je čast da mogu biti voditelj jedne međunarodne organizacije. Suradnja uključuje tri zemlje nakon slovenskih i mađarskih sudionika, priključile su se i hrvatske samouprave Pannon ETT-u.  Izabrana su i dva hrvatska potpredsjednika. Tijekom naredne dvije godine zajedno moramo izraditi sustav natječajne suradnje. To će dalje jačati mađarsko-hrvatsko-slovenske odnose koje su nam prijeko potrebne.  Uklanjanje Schengena rezultirat će društvenim i gospodarskim oživljavanjem među državama. Vladinim konceptom otvaranja granica bit će više graničnih prijelaza na Dravi koje će potpomagati prijelaznost na području regionalne suradnje.

 

Most na Dravi kod Drávaszabolcsa

Inkei-Farkas Márton